Reprezentacija Bosne i Hercegovine se nije baš najbolje provela krajem marta u Bratislavi, ali čak ni gorak okus poraza nije mogao da umanji impresije prelijepog stadiona na kojem su nas Slovaci ugostili.
Stadion “Tehelne Pole” nije ni u 100 najvećih europskih stadiona u ovom trenutku, ali je sigurno jedan od najbolje rangiranih kada su u pitanju ljepota cijelog kompleksa, te kvalitet i funkcionalnost samog sportskog objekta.
Biznis model izgradnje i funkcionisanja stadiona mogao bi biti uzor za izgradnju stadiona Grbavica i Koševo u prvom redu zbog izuzetno atraktivnih lokacija na kojima se nalaze ovi stadioni.
A pokaže li se ovakav koncept dobar u Sarajevu, sigurno da će biti puno lakše isti ponoviti u Tuzli, Zenici, Banjoj Luci, Mostaru… Jer jednsotavno – ovakvi projekti se isplate svim stranama koje učestvuju.
1. Kompleks stambenih zgrada sa nekoliko stotina stanova
2. Poslovni neboder sa nekoliko stotina kancelarija
No vratimo se u Bratislavu. Stadion u Bratislavi je dio kompleksa koji pored stadiona sadrži još jednu poslovnu zgradu neboder i jednu stambenu zgradu.
Poslovna zgrada (broj 2 na slici iznad) donosi prihode od iznajmljivanja kancelarija i poslovnih prostora. Privatna zgrada (broj 1 na slici) je kompleks od nekoliko stotina stanova koji su prodati ili se iznajmljuju, a u prizemlju zgrade se nalaze poslovni prostori. Ispod obje zgrade i stadiona nalazi se ogromna garaža podijeljena u nekoliko zona.
Svi ovi sadržaji donose značajne prihode od kojih se finansiraju troškovi održavanja, ali ono najvažnije – investotorima vraćaju uložena sredstva. Investiciona sredstva koja će za nekoliko decenija postati čisti profit investitorima.
Dakle totalno pojednostavljeno, npr. vi kao pojedinac uložite npr. 150.000 eura kroz investicioni fond ili banku i onda kroz dividende prihodujete npr. 5.000 eura godišnje. Onoliko koliko bi možda prihodovali i od stana koji bi kupili da ga iznajmljujete, ali ovdje imate i osjećaj stvaranja dodatne vrijednosti za društvo u kojem živite, a nemate brige oko održavanja nekretnine.
Investitori zadovoljni, a klubovi i reprezentacije imaju vrhunske uslove za rad. Vuk sit, ovce na broju.
Slovaci su otišli i korak dalje, pa ja cjelokupan kompleks uistinu uljepšao naselje u kojem se nalazi. Oko stadiona su napravljeni parkovi sa prelijepom hortikulturom – urednim travnjacima i planski zasađenim stablima. Koje naravno niko ne uništava, jer se tako iskazuje patriotizam, ali i zdrav razum.
Ipak, kao pretpostavka za ovakve projekte potrebno je jasno zakonsko uređenje javno-privatnih investiranja.
I u Slovačkoj, kao i nedavno u Linzu u Austriji gdje je otvoren novi stadion, dio novca osigurala je država zbog interesa razvoja fudbala i promocije države kroz sport, a većinski dio novca privatni investitor – oko 30% država, a oko 70% investitor.
U Linzu su to bili investitori okupljeni kroz Raiffisen Banku, a u Bratislavi praktično jedan investitor, kako kažu skoro pa svemoćni vlasnik Slovan Bratislava.
Investitori sa novcem su spremni i u Bosni i Hercegovini, samo su potrebni jasni okviri od strane stabilne vlasti, te naravno stabilnost i kontinuitet rukovodioca i u samim klubovima.
(Reprezentacija.ba)
