Fudbaleri u modernom svijetu teško mogu funkcionisati bez agenta. Iza mnogobrojnih transfera kriju se upravo oni, odrađuju veći dio posla kada je riječ o pregovorima, međutim posao nije nimalo glamurozan kako se na prvu čini. Za vrijeme prijelaznog roka su u “niskom startu” trzajući se poput lovačkih pasa na svaki šum s tržišta.

Na ovim prostorima ima “mali milon” menadžera koji se trude vrbovati što više kvalitetnih fudbalera da vode brigu o njihovim karijerama, ali samo za nekolicinu može da se kaže da su stekli ime i reputaciju u evropskim okvirima. U Sjevernom Makedoniji broj jedan je 42-godišnji Nikola Gjosevski koji, između ostalog, vodi brigu o karijeri Eljifa Elmasa iz Napolija. Kaže da mu je olakšavajuća okolnost u startu bila ta što je već bio igrač i sportski direktor. Zna kako razmišljaju i jedna i druga strana.

Posredstvom upravo Gjosevskog ove zime je u Sarajevo stigao trener Aleksandar Vasoski. U razgovoru za Reprezentacija.ba portal otkrio je kako je uopšte došlo do saradnje.

– Vasoski i ja nemamo odnos agent – trener, mi smo kumovi, porodični prijatelji. Zajedno smo igrali u Vardaru. Da ima trenerski kvalitet pokazao je već u Sjevernoj Makedoniji, vidjelo se da je prevazišao taj nivo i da je vrijeme za nešto novo, a na kraju kao opcija pojavilo se Sarajevo. Oni su tražili trenera koji forsira mlade i igra ofanzivno, upravo je to ono po čemu je Vasoski poznat, tako da je brzo ‘kliknuo’ sa čelnicima kluba. Evo, on je bio šampion Vardara upravo sa mladim igračima, a kada se klub raspao, pozvao ga je Goran Pandev u čijem klubu je također pokazao kapacitet. S ekipom koja ima veoma mali budžet napravio je mnogo, priča nam Nikola Gjosevski i dodaje:

– Još je trenera željelo doći u Sarajevo. Vasoski je imao dva-tri razgovora, a prvi čovjek kluba procijenio je da je on taj. I mislim da je izabrao pravi tajming. Klub je bio u maloj krizi, ima vremena do ljeta da pokaže da zaslužuje tu biti i onda nakon toga gledati kako dodatno unaprijediti sve. To je proces, treba vremena za to, međutim dobro je što ima podršku svih. Rezultati su za sada dobri.

Kakve su prve impresije Vasoskog, šta su mu ciljevi?

– Razgovarali smo o svemu, on je pozitivan, kaže da su nivo i kvalitet igrača veći nego u Sjevernoj Makedoniji. Mora se još malo prilagoditi na njih. Ambicije su mu da osvoji Kup ili da izbori plasman u Evropu, a život mu je kao u Skopju, slični su to gradovi. I mentalitet ljudi je sličan. I ono što sam primijetio još da mu godi to je energija koja vlada oko kluba. Svjestan je da će danas-sutra svi biti protiv njega ako ne bude išlo dobro, a i da će ga voljeti ako bude suprotno. Kaže da cijeli grad priča o Sarajevu, taktici, igračima. Voli to.

Je li novac igrao ulogu?

– Ma, ne… Vasoski je svojevremeno bio veliki igrač, igrao je godinama u Bundesligi i zaradio je dobro… Otkrit ću vam da su u Eintrachtu iz Frankfurta željeli da radi u njihovoj omladinskoj školi, ali on je to odbio i izabrao da se dokaže kao trener u seniorskom fudbalu. Po meni će daleko dogurati.

Šta nam možete reći u Danielu Avramovskom? Svojevremeno ga je Zdravko Mamić želio dovesti u Dinamu.

– Avramovski je bio top talenat kada je imao 18 godina, nešto kao Elmas, svi su bili uvjereni da će igrati u nekom velikom evropskom klubu. Nakon napuštanja Rabotničkog bilo mu je ključno da izabere pravi klub, Crvena zvezda u koju je otišao to jeste, ali tamo nijedan Makedonac zadnjih godina nije uspio. Oni imaju svoje mlade dobre igrače i nije lako tamo izboriti se. Poslije toga je išao na posudbe, mučio se, a živnuo je tek u Vardaru gdje ga je doveo upravo Vasoski. Tada je zabio dosta golova i prodao se u Kayserispor. I to je na kraju bila greška. Bez obzira na sve, igrač njegovih kvaliteta će sigurno biti pojačanje za Sarajevo.

Znamo u kakvom je stanju bh. fudbal. Agenti u Hrvatskoj kažu da su tereni njihovim igračima podigli cijenu za 40 posto. Da li mislite da bi to bio efekat i u BiH?

– Definitivno! Moje mišljenje je da u cijenu transfera barem 30 posto ulaze liga, klub, stadion, pasoš igrača… Kada top talenat igra u BiH ili Sjevernoj Makedoniji, onda on obično ide u inostranstvo za 500.000 eura, a istih taj igrač ako dolaze primjerice iz Belgije košta pet miliona. Upravo zbog svega nabrojanog.  Poboljšanje infrastrukture može puno pridonijeti visini transfera. Ako dolazite kao skaut na stadion koji ima 20-30 hiljada kapacitet, ako je klub nivoa poput Anderlechta, kako da im onda dajete ‘siću’ za igrača? Ne ide. Nas samim tim drugačije gledaju.

Koliko je skautima stranih klubova uopšte interesantno ovo područje?

– Nemam informaciju konkretno za BiH, međutim mislim da velikim klubovima generalno naše lige nisu toliko privlačne. Ako traže igrače, onda traže u ligama petice ili eventualno u velikim derbijima poput Dinama i Hajduka ili Crvene zvezde i Partizana. Tako sam zaključio u razgovorima sa ljudima koji rade u Seriji A, Bundesligi.

Kako onda imati u budućnosti nove džeke, pandeve…?

– Ti se ne stvaraju, oni se rađaju. To je moj stav. Nekada ranije su nas učili da je 90 posto rad, ostalo talenat, međutim po meni je to stara škola. Treba čekati da se rodi jedan takav i omogućiti mu uslove u kojima će moći igrati i dalje napredovati. Ključno za to je stvoriti uslove da država pomaže fudbalu i da investiraju velike kompanije i biznismeni. Realno gledajući, nama treba u svakoj državi po sedam-osam novih stadiona, a svaki košta 20 miliona eura, pa vi vidite… Spas za ovdašnji fudbal je regionalna liga jer bi se time vratila ona atmosfera kojoj težimo, puni stadioni…

Kakvo je stanje u Sjevernoj Makedoniji? Reprezentacija je znatno napredovala.

– Finansijski klubovi loše stoje. Ako se usporedimo s okolnim zemljama, možda smo i najslabiji po budžetu. U Sjevernoj Makedoniji ako imaš milion eura godišnje možeš šampion biti, a u BiH ili Srbiji s tim novcem se boriš za opstanak. Jedina svijetla tačka je reprezentacija koju čine pretežno igrači koji su bili sa U21 selekcijom na Evropskom prvenstvu. Napravljen je odličan spoj mladih i iskusnih igrača, što je za rezultat dalo plasman na Euro, po prvi put.

Kada je u pitanju menadžerski posao, može se reći da je vaša lična karta Eljif Elmas iz Napolija. Znalo se još ranije da će postati zvijezda…

– Za reprezentaciju je, koliko se sjećam, debitovao još kada je imao 17 godina. Tadašnji selektor Angelovski ga je trenirao u Rabotničkom i znao je dobro o kakvom se potencijalu radi. Vjerovao mu je. Pa, on je sa 16 godina nosio Rabotnički na leđima, godinu dana je bio najbolji igrač kluba, a kada je tako onda ne treba biti mnogo pametan da bi zaključio da se radi o top talentu. Takav igrač se u Sjevernoj Makedoniji rađa jednom u 20 godina. Ipak, bez obzira na to sve, mora se svake nedjelje dokazivati i boriti za svoj status u Napoliju. Uvjeren sam da će on daleko dogurati.

Kako uopšte opisujete menadžerski posao kojim se bavite?

– Nije lako raditi taj posao na ovim prostorima. Nema toliko kvalitetnih fudbalera, a ni lige nisu praćene od strane skauta i klubova. Kao menadžer radim već deset godina i mogu reći da sam napravio velike transfere. Suština je da igrač kojeg želiš prodati iz Sjeverne Makedonije mora odskakati od ostatka lige, igrati za A ili mladu reprezentaciju, jer nikoga ne možeš uzeti na priču koliko god se trudio. Svako hoće kvalitet. Ko gleda sa strane vidi samo putovanja, misli da je to neki glamur, ali posao je mnogo stresan. Da bi stekao povjerenje potrebne su godine. To je kao put fudbalera. Ne možeš sa 16 godina odmah biti u top klubu, treba proći proces sazrijevanja, uspone i padove… Mnogo ljudi uđe u to misleći da će zaraditi novce i onda za godinu ostave posao kada shvate kako stvari stoje.

Svojevremeno je Gjosevski igrao u Spartaku, Salzburgu, Midtjyllandu, a radio je i kao sportski direktor Metalurga.

– Imao sam solidnu karijeru, igrao sam u dobrim klubovima, a u Vardaru sam nosio čak i kapitensku traku iako nisam iz Skoplja. U to vrijeme to si morao debelo zaraditi. Igračko iskustvo i kasnije direktorsko pomoglo mi je mnogo u menadžerskom poslu jer sam vidio kako funkcionišeš kada si igrač i kada si klub. To mnogim agentima nedostaju, nemaju osjećaj, zaključio je Gjosevski na kraju razgovora za Reprezentacija.ba portal.

(Reprezentacija.ba)