Muhamed Bikić je dugogodišnji sportski novinar, urednik, publicista, autor nekoliko knjiga, sportskih emisija, dokumentarnih filmova koji su itekako ostavili trag u bosanskohercegovačkom novinarskom i publicističkom radu u protekle tri decenije u Bosni i Hercegovini. Danas 1. decembra, obilježava 30. godišnjicu novinarske karijere.

„Tačno 30 godina radim ovaj posao. Prošao sam sve u novinarstvu, kako u printanim, tako u elektronskim medijima, web portalima, izvještavao sa brojnih domaćih i inozemnih manifestacija. Posebno sam ponosan na emisiju ‘Sportski vremeplov’ na Hayat TV-u, iz koje je nastala knjiga ‘sportskivremeplov.ba‘, a koja je izašla u tri izdanja i dobila brojna priznanja“, kaže Bikić, koji je u međuvremeno završio i Pravni fakultet u Sarajevu, ali je ipak ostao u sportskom novinarstvo.

„Ovaj posao radim još iz vremena studiranja, a uvijek sam volio sport, igrao fudbal. Skoro pa velika nada Željezničara, Igmana sa Ilidže. No, pet godina biti u vojsci u kontinuitetu, moralo se odraziti na aktivno bavljenje sportom. Istina, nekada sam sebe zamišljao kao dobrog pravnika, advokata, ali nikada se nisam uspio definitivno odlučiti i reći dosta novinarstvu i idem u kancelariju. A nepisano je pravilo da su pravnici najbolji novinari, a ima i ona poznata ‘jednom novinar, zauvijek novinar’. Za sada je ovako, a šta će ‘sutra’ biti samo dragi Bog zna, no u svakom slučaju sport i novinarstvo su moj modus vivendi“.

Bikić je magistrirao na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu. A uz sve ovo bavio se intenzivno publicistikom, objavivši tri knjige.

„Poslije napisane dvije knjige „Hadžijsko drvo“ i Po(r)uka, odlučio sam se ponovno vratiti nauci. Ustvari, želio sam donekle objediniti četiri zanimljiva i značajna pravca – sport, pravo, psihologija i novinarstvo. Tema magistarskog rada je bila ‘Razlika u stavovima i osobinama ličnosti reprezentativaca BiH u timskim sportovima i sportskih novinara BiH’. Imao sam veliku želju da i u BiH zaživi predmet ‘Sportsko pravo’, no i danas od toga nema ništa. Nema razumijevanja za ovaj predmet koji odavno postoji u zemljama okruženja i šire. Istina, na seminarima sam prezentirao svoj magistarski rad. Dalje, u Sportskoj gimnaziji u Sarajevu predstavio sam tematiku sportskog prava u BiH, ali sve je na tome ostalo. Šta mi drugo preostaje, nego čekati bolja vremena, a do tada se nadam da ću i doktoriti, jer sam nedavno upisao Treći ciklus studija na Fakultetu za sport i tjelesni odgoj Univerziteta u Sarajevu, prvenstveno na nagovor moje porodice, moje najveće podrške supruge Jasmine i sina Hamze i naše neponovljive profesorice Jasminke Šipke“.

Bikić je u protekle tri decenije realizirao i niz projekata, tj. sportskih emisiju „Hayat sport“, „As exkluziv“, „Top mundijal“, „FTV Eurobasket“ i „Sportski magazin“, koji i danas uređuje na Federalnoj televiziji gdje obnaša funkciji urednika Sportske redakcije.

„Blizu sam cifre 1450 uredničkih emisija, što je zaista veliki broj kada se sjetim početaka u „Avazu“, pa „Ljiljanu“. Uvijek spomenem svoje prve urednike Irfana Krehu, Mladena Dakića i pokojnog Bore Glušca koji su u meni prepoznali taj novinarski instinkt, koji imaš ili nemaš. Tu njihovu novinarsku abecedu i danas koristimo kroz emisije, intervju koji i danas traju, evo tri decenije“.

Na kraju kruna svega kruna Bikićeve karijere su definitivno dokumentarni filmovi, devet do sada koje je realizirao Bikić: „Keli“, „Hase“, „Škija“, „Sportski pozdrav iz Sarajeva“, „Željina stotka“, „Sportski ambasadori BiH“, „Čobo“, „Olimpijada u Sarajevu“, „Bulevar Ivice Osima“, a trenutno radi na 10. dokumentarcu „Mostarska lasta“.

„Sve je krenulo sa Kelijem koji će mi uvijek biti najdraži. Naravno i svi ostali filmovi imaju posebno mjesto u mom srcu. Imao sam sreću što sam na početku dokumentarističke karijere, a i poslije imao veliku podršku profesora Ademira Kenovića, koleginice heroine Arijane Saračević i urednika Namika Kabila koji su vjerovali u mene i podržavali me u svakom projektu. A posebno mi je drago, što je na festivalima primjećen novi stil dokumentarnog filma koji preferiram, a to je inkorporiranje poezije za koju su najzaslužniji Jasminka Šipka i Jasmina Bikić“.

Za svoj rad u novinarstvu, publicistici i dokumentaristici dobitnik je niz plaketa, nagrada, priznanja, zahvalnica (Grada Sarajeva, Olimpijskog komiteta BiH, Sportskog saveza u BiH, Sportskog saveza Kantona Sarajevo, Općine Novo Sarajevo, sportskih kolektiva i udruženja, Međunarodnih festivala sportskih filmova „Zlatibor“, „Budva“, „Niš“ i „Milano“)…