Nemali broj odluka Fudbalskog saveza BiH posljednjih godina nije donosio Izvršni odbor glasanjem kao tijelo predstavnik svih regionalnih saveza u Bosni i Hercegovini, nego je to radilo tijelo koje se zove “Komitet za hitnost FS BiH”.

Bez najave za javnost, ali i bilo kakvih podataka o lokaciji, sadržaju i učesnicima sjednica, rezultati glasanja ovog komiteta samo bi se tu i tamo pojavili na stranici Saveza.

U par navrata odluke ovog tijela posebno su usijale javnost. U septembru 2022. godine npr. ovo tijelo prihvatilo u ime reprezentacije Bosne i Hercegovine odigravanje prijateljske utakmice protiv Rusije u jeku agresije ove države na Ukrajinu. Posljednji put je opet došlo u žižu javnosti kada je prije nekoliko dana imenovalo stručne štabove mladih selekcija na prijedlog koordinatora Dalibora Šilića, ali i imenovalo članove niza “komiteta i komisija” FS BiH.

Ali šta je uopšte taj “Komitet za hitnost”, čiji sam naziv, mističnost i široke ovlasti podsjećaju na najmračnija doba sovjetskog komunizma?

Savez ima čak 14 komiteta: Ovo su ljudi od struke za sva područja koji su imenovani u njih

Osnovan u vrijeme Elvedina Begića, nasljednicima nije mrzak

Komitet za hitnost organ je Fubalskog saveza BiH koje je osnovan u periodu kada je predsjednik FS BiH bio Elvedin Begić.

Prema statutu FS BiH ova komisija saziva se po zahtjevu predsjednika FS BiH, preko generalnog sekretara – a sve kako bi bila hitno riješena pitanja koja ne mogu čekati narednu sjednicu Izvršnog odbora. Zanimljivo je da komitet za hitnost osim predsjednika i dva potpredsjednika čine još tri redovna člana izvršnog odbora FS BiH koje imenuje predsjednik “od slučaja do slučaja” kako piše u statutu.

Šta su nadležnosti ovog komiteta? Sva pitanja kao i Izvršni odbor – dakle praktično nadležni su za sve!

Strukturama koji su ga naslijedili iz ere Elvedina Begića očigledno nije smetalo da i oni imaju način da ubrzano i bez svih ruku IO FS BiH proguraju određene odluke, pa ovaj komitet traje i danas.

Ko tamo sjedi?

Transparentnost već decenijama nije omiljena riječ u FS BiH, pa tako ovog tijela i njegovih članova uopšte nema objavljenih na stranici nfsbih.ba na kojoj su pobrojane druge komisije i tijela saveza.

Posljednji put kada su u javnosti “procurila” imena članova ovog komiteta bilo je upravo 2022. godine kada se glasalo o odigravanju utakmice protiv Rusije.

Tada su se kao članovi u medijima spominjali Vico Zeljković, Ivan Beus, Miloš Brkić, Dragan Soldo, Fuad Čolpa i jedini koji je glasao protiv ove utakmice Irfan Durić. Dragan Soldo i Fuad Čolpa nisu članovi IO u aktuelnom sazivu, pa više ne sjede ni u komitetu za hitnost ako je vjerovati statutu FS BiH.

Ko kaže da je hitno?

Istina, i FIFA i UEFA imaju slična tijela, ali gledajući na teme kojima se bave – ista su samo po formi, ali ne i po suštini – jer se u Cirihu i Nyonu ovakva tijela bave stvarno hitnim i bitnim temama za funkcionisanje svjetskog i europskog fudbala.

Da su neke odluke u FS BiH “hitne” samo kada odgovara glavešinama saveza najbolje opet pokazuje primjer sramotnog dogovaranja utakmice protiv Rusije 2022. godine. Utakmica je prihvaćena po hitnoj proceduri, ali se na otkazivanje čekalo mjesecima – iako je otkazivanje utakmice zbog haosa koje je stvorilo u našem fudbalu i državi objektivno imalo veću hitnost nego samo dogovaranje te utakmice.

Nekome to ipak nije bilo hitno. Zato nema sumnje, dobar potez u podizanju transparentnosti rada ovog tijela bi bilo definisati pravilnikom ili statutom i šta predstavlja “pitanja koja se moraju riješiti odmah”.

Šta tačno piše u Statutu?

Komitet za hitnost FS BIH Član 39. (Statut iz 27.04.2023.):

1. Komitet za hitnost FS BiH bavi se svim pitanjima koja traže da budu riješena odmah, između dva sastanka Izvršnog odbora.

2. Komitet za hitnost FS BiH sastoji se od šest (6) članova: a) Predsjednika; b) Prvog potpredsjednika; c) Drugog potpredsjednika; d) Tri (3) druga redovna člana Izvršnog odbora, koje imenuje Predsjednik, od slučaja do slučaja, a u skladu sa njihovom dostupnošću i uz izbjegavanje sukoba interesa. e) Četiri (4) člana moraju predstavljati NS FBiH, a dva (2) FS RS.

3. Generalni sekretar, po zahtjevu Predsjednika, saziva sastanke Komiteta za hitnost. Ako se sastanak ne može sazvati u odgovarajućem vremenskom roku, odluke se mogu donosti drugim sredstvima komunikacije (telefon, telefaks, pismo ili elektronska pošta).

4. Ako Predsjednik, Prvi potpredsjednik i/ili Drugi potpredsjednik nisu u mogućnosti da prisustvuju ili imaju sukob interesa, sastav Komiteta za hitnost upotpunjuje se kroz imenovanje daljnjih redovnih članova Izvršnog odbora, po redoslijedu najviše rangiranog i nepristrasnog člana ili, u slučaju da su samo redovni članovi dostupni, po starini.

5. Član Izvršnog odbora koji u konačnici ima pravo da imenuje članove Komiteta za hitnost za konkretan slučaj, isto tako i predsjedava umjesto Predsjednika.

6. Generalni sekretar obezbjeđuje administrativnu podršku Komitetu za hitnost i može prisustvovati sastancima u savjetodavnom svojstvu.

7. Zapisnik sa sastanaka Komiteta za hitnost dostavlja se svim članovima Izvršnog odbora , u pismenom obliku, u roku od 3 dana.

Nadležnosti i odlučivanje Član 40.

1. Komitet za hitnost je ovlašten da donosi odluke o hitnim pitanjima koja ulaze u nadležnost Izvršnog odbora.

2. Komitet za hitnost donosi valjane odluke ako svi imenovani članovi prisustvuju sastanku ili su uključeni u proces odlučivanja. Odluka se donosi ako je podrži najmanje pet članova, ali se uvijek mora tražiti konsenzus.

3. Ako se ne odluči drugačije, takva odluka na snagu stupa odmah.

4. Na narednoj sjednici Izvršnog odbora, predsjedavajući Komiteta za hitnost obavještava sve članove o vijećanju i odlukama, kao i o izvršenju tih odluka.

(Reprezentacija.ba)