Nakon više od dva mjeseca trakavice koja je izmorila i iziritirala domaću javnost fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine danas će dobiti novog selektora.

Danas u Sarajevo iz cijele države stiže 15 članova Izvršnog odbora Fudbalskog saveza BiH kako bi na sjednici zakazanoj u 12 sati u hotelu Terme na Ilidži odlučilo da li će novi selektor BiH biti Amar Osim (50) ili Robert Prosinečki (48). Za izbor novog selektora biće potrebno 12 istomišljenika.

Domaća struka u stopostotnom obimu podržava izbor Amara Osima kao najtrofejnijeg bh. trenera. Uz Osima je i većina domaćih medija, a sportska javnost, odnosno navijači, su mahom podijeljeni. U zavisnosti od izvora do izvora razlike između kandidata su u 10% glasova.

Nostalgija je, čini se, kod navijača presudna u favoriziranju kandidata, jer u Amaru njegovi pobornici vide nasljednika Ivice Osima koji je nakon vođenja Željezničara uz mnoga podmetanja iz Beograda i Zagreba postao selektor reprezentacije Jugoslavije kojoj je prvi put širom otvorio vrata igračima iz BiH i napravio najveći rezultat u historiji. U Prosinečkom nostalgičari vide osvojeno U20 Svjetsko prvenstvo za Jugoslaviju, pehar Lige Šampiona sa Crvenom Zvezdom…

Ono što je sigurno, svojim specifičnim karakterom i nezavisnom osobnošću oba kandidata se na sličan način izdvajaju od svih dosadašnjih selektora Bosne i Hercegovine.

Osimu se kao prednosti u odnosu na Prosinečkog navodi duže trenersko iskustvo, višestruko veća trofejnija trenerska karijera, dubinsko poznavanje postojeće reprezentacije i šireg igračkog kadra, nezavisnost i autoritativnost, ali što je možda i najvažnije – dokazan uspjeh u radu sa igračima i fudbalskim radnicima domaćeg mentaliteta gdje je sa Željezničarom osvojio deset trofeja čime ga je napravio najuspješnijim klubom u nezavisnoj BiH. Na kraju i sama činjenica da je domaći trener.

Argumenti protiv Osima najviše se svode na činjenicu da je većinu svojih titula osvojio u BiH i da mu je igračka karijera nemjerljivo slabija od one Prosinečkog.

Prosinečkom se kao prednost navodi impresivna igračka karijera (Osvojena Liga Šampiona sa Crv. Zvezdom, 55 utakmica za Real Madrid, 19 utakmica za Barcelonu, najbolji igrač U20 Svjetskog prvenstva 1987. god, treći na svijetu sa Hrvatskom 1998. god…) i osvojeni Kup u Srbiji sa Crvenom Zvezdom u ulozi trenera.

Oni koji Prosinečkog ne smatraju dobrim kandidatom za klupu BiH to pravdaju time što kao trener u ligi Srbije koja je slična ligi BiH za razliku od Osima i Želje nije uspio napraviti nikakav iskorak sa Crvenom Zvezdom, što je turski Kayseri pod njegovim vodstvom imao jednu dobru sezonu, a onda u drugoj završio kao posljednji i ispao iz prve lige nakon što ga je tokom iste te sezone Prosinečki napustio, te to što u Azerbejdžanu unatoč nikad jačoj ligi (sa klubovima u Ligi Šampiona i Europa Ligi) nije napravio nikakav rezultatski pomak u odnosu na svoje prethodnike na kormilu Azerbejdžana.

Prosinečki je kao asistent radio u reprezentaciji Hrvatske. Uspješno se sa šefom Slavenom Bilićem plasirao na Euro 2008, nakon čega su imali neuspješne kvalifikacije za SP 2010 kada napušta reprezentaciju. Oni koji su za izbor Prosinečkog to smatraju referencom vrijednom preuzimanja reprezentacije BiH, a oni koji su protiv njega smatraju da u tom mjerilu bolje reference ima Borče Sredojević koji je radio deset godina u stručnom štabu Zmajeva i kao prvi pomoćnik učestvovao u odlasku BiH na SP 2010, a koji je uz to igrao još za Partizan i Deportivo.

Konačna odluka je na članovima Izvršnog odbora Fudbalskog saveza BiH koji u prijelomnom trenutku za budućnost fudbalske reprezentacije BiH povjerenje moraju dati kandidatu koji je osim trenerske stručnosti ima dovoljno iskustva, znanja, ali i vizionarstva da u često nemogućim uslovima rada kroz reprezentaciju bh. fudbal okrene u jedan novi pravac.

(BIH.ba)